Hrvatskom turizmu ide sjajno. Turista u Hrvatskoj sve je više te se na godišnjoj razini rast kreće negdje oko 10%. Ipak, neki su iznajmljivači razočarani. Naime, obiteljskog smještaja u Hrvatskoj je toliko da rast turizma i broja gostiju ipak ne prati veliki porast broja postelja u stanovima i apartmanima. Samo je u zadnje tri godine registrirano više od 150 tisuća novih kreveta u obiteljskom smještaju. Npr. Splitsko-dalmatinska županija danas u ponudi ima preko 160.000 kreveta u apartmanima.
PROČITAJTE: Oglašavanje smještaja na internetu: vodič za iznajmljivače
PROČITAJTE: Što kao iznajmljivač morate imati kako vas ne bi kaznila inspekcija?
PROČITAJTE: Kako se pripremiti za predstojeću turističku sezonu
Apartmanska zlatna groznica
Računica i namjera je jasna: svi bi htjeli uložiti u apartmane, kupiti ih, obnoviti, urediti i iznajmljivati. Jer gostiju je sve više, a i mnogi se pojedinci hvale velikim i lakim zaradama u samo jednoj sezoni. Rodbina, prijatelji, susjedi… svi znaju nekoga tko je na apartmanima zaradio “veliku lovu”. Sve je to uzrok apartmanske zlatne groznice, pa možemo reći da apartmani u Hrvatskoj, figurativno rečeno, niču kao gljive poslije kiše.
No isto tako, kako smo već rekli, sve je više očito da za sve iznajmljivače jednostavno nema dovoljno gostiju. Naime, postotak turističke potražnje za Hrvatskom, koji je zaista izvrstan i stalno rastući, ipak je upola manji od postotka rasta broja kreveta u apartmanima. To je razlog zašto je na primjer u srpnju 2017. prosječna popunjenost obiteljskog smještaja bila manja nego prethodne godine, odnosno tek 73 posto. Tisuće apartmana su dobar dio tadašnje sezone bili prazni jer porast ponude i veća konkurencija neminovno znači da mnogi iznajmljivači ostaju praznih kreveta…
Snižavanje cijena samo je pitanje vremena
No to nisu sve loše vijesti za iznajmljivače. Postoji još jedan negativan aspekt koji samo što se nije pojavio: smanjivanje cijena. S porastom ponude koja ne prati potražnju, neminovno će se prije ili kasnije pojaviti iznajmljivači koji će početi znatno snižavati cijene najma apartmana. Najprije 10%, pa 15%, pa 25%… dok se ne dođe neke cifre koja će svima biti upitne isplativosti. To je naprosto zakon tržišta na kojem vlada velika konkurencija.
Mnogi će se pritom voditi idejom da je bolja ikakva zarada nego nikakva. Neki će pak naprosto biti primorani snižavati cijene jer su podigli velike kredite za izgradnju, kupnju ili obnovu apartmana i sada im mjesečne rate skaču za vratom. Prazni apartmani ne mogu vraćati kreditne rate s visokim kamatama.
Nove strategije za nove goste
Dakle, s jedne strane možemo reći da turizam u Hrvatskoj neprestano raste jer gostiju je sve više. S druge strane, broj kreveta u ponudi naglo je narastao i premašio potražnju, stoga mnogi iznajmljivači muku muče kako popuniti apartmane. Neki su već i prestali iznajmljivati te su se okrenuli stalnim podstanarima gdje je manja, ali zato sigurna zarada.
Jasno je da su hrvatskom turizmu potrebne nove strategije ako želimo da rast gostiju prati rast broja apartmana. O nekim smo aspektima privlačenja gostiju i produženja turističke sezone već pisali. Od video snimanja i virtualnih šetnji apartmana kojima ćete podići konkurentnost preko izgradnje bazena do suradnje s kvalitetnom turističkom agencijom koja će vam dovesti goste.
Ipak, to su mjere za pojedinačne vlasnike apartmana koji žele ostvariti prednost nad konkurencijom. Hrvatskom turizmu općenito trebaju nove, podrobno smišljene i održive turističke strategije koje će izazvati snažan rast, dovesti još gostiju te dodatno napuniti državnu blagajnu, kao i naravno džepove iznajmljivača.
Zdravstveni turizam: milijardu eura godišnjeg potencijala
O zdravstvenom turizmu danas se općenito malo zna, piše i govori. Mnogi ga poistovjećuju s osobama koje iz inozemstva dolaze u Hrvatsku na dan-dva kako bi ovdje znatno jeftinije nego u matičnim zemljama napravili nekakvu estetsku operaciju, popravili zube itd. To su, naravno, vrlo površne predodžbe. No krenimo redom.
Prije svega, Hrvatska danas od zdravstvenog turizma zarađuje oko 300 milijuna eura godišnje. Ipak, taj je potencijal mnogo veći, tj. čak i više od milijardu eura godišnjeg prometa.
Zdravstveni turizam u Hrvatskoj treba postati razvojni model koji će domaćem turizmu te ekonomiji općenito dati snažan vjetar u leđa. On može dovesti do direktnog otvaranja brojnih novih radnih mjesta (medicinske sestre, liječnici, terapeuti, marketinški stručnjaci, građevinari itd.). Osim toga njegovim razvojem državno zdravstvo će dobiti konkurenciju te će na taj način biti prisiljeno na određene pozitivne promjene vezano uz kvalitetu usluge za svoje korisnike.
Razvoj privatnog zdravstva
Naime, razvojem privatnog zdravstva, koje će biti uglavnom usmjereno na strance i strane osiguravajuće kuće, i samim time adekvatno financirano, malo tko će htjeti ostati raditi u državnim bolnicama i ambulantama ako se pruži prilika za bolje uvjete rada i veću plaću. Tako će država biti prisiljena dovesti zdravstveni sustav u red jer inače jednostavno neće imati tko raditi. Ovakvo potonulo zdravstvo kakvo imamo sada, s listama čekanja koje u prosjeku rastu za 10.000 do 15.000 novih pacijenata mjesečno, ionako je neodrživo.
Nezadovoljni su i građani koji ne mogu dobiti adekvatnu zdravstvenu uslugu, ali i liječnici i medicinske sestre koji su preopterećeni i potplaćeni. Razvoj privatnog zdravstva ubrzao bi kolaps sadašnjeg inertnog sustava što je zapravo dobra stvar jer najgore je vući ovakvo stanje unedogled. Nešto se mora promijeniti, a zdrava konkurencija može postati uzor i model razvoja.
Široki spektar zdravstvenih usluga
Naravno, kad je u pitanju zdravstveni turizam, stranci će dolaziti u Hrvatsku kako bi mogli po povoljnijim cijenama obavljati razne medicinske i zdravstvene zahvate. Ipak, zdravstveni turizam u suštini obuhvaća četiri različita područja: lječilišni, termalni, wellness i medicinski turizam. Dakle, ne radi se samo o povoljnijim zahvatima iz primjerice estetske kirurgije ili dentalne medicine, nego je riječ o većoj slici i puno širem profilu potencijalnih gostiju.
Na primjer Hrvatska, a pogotovo njen sjeverozapadni dio, obiluje izvorima geotermalne vode koji su idealni za lječilišni turizam odnosno toplice. Tu možemo dodati i ljekovite klimatske činitelje kao što su blago mediteransko podneblje na obali, kvaliteta zraka, nezagađeni okoliš, čisto more, čista voda itd. Kod klimatoterapije takvi su čimbenici krucijalni za povoljan učinak kod pacijenata.
Hrvatska već sada ima brojne kvalitetne zdravstvene ustanove za medicinski turizam. Postoje razne privatne poliklinike koje su odlično opremljene, a koje svake godine primaju tisuće pacijenata – gostiju iz stranih zemalja. Tu spadaju i specijalne bolnice za rehabilitaciju, klinike za kardiovaskularne bolesti, poliklinike za liječenje neplodnosti kod žena i muškaraca, razne dentalne ustanove itd.
O tome koliki potencijal ima zdravstveni turizam, dovoljno je spomenuti da je riječ o tržištu koje raste po stopi od 25% te da već sada vrijedi preko 100 milijardi dolara. To je jedina branša turizma koja ni u godinama recesije nije zabilježila negativne trendove.
Na razvoju ove industrije intenzivno rade ne samo azijske zemlje poput Indije, Singapura, Tajlanda, Malezije i Filipina, već i susjedna nam Mađarska gdje su cijene niže i do 50% nego na Zapadu, te primjerice Turska, Poljska, Belgija, Švicarska, Španjolska i Njemačka.
Rast potražnje za uslugama zdravstvenog i medicinskog turizma u svijetu generira ponajviše kriza u zdravstvenim sustavima razvijenih zemalja, visoke cijene zdravstvenih usluga u matičnim državama, duge liste čekanja te općeprisutan trend starenja stanovništva. Drugim riječima, cijene medicinskih usluga u privatnim poliklinikama u zemljama poput Hrvatske za mnoge su državljane bogatih europskih zemalja prihvatljive. To je kao da Hrvati odlaze u odlične privatne bolnice u, primjerice, Indiju ili Tajland gdje za relativno prihvatljivu cijenu mogu dobiti kvalitetnu zdravstvenu uslugu bez lista čekanja i tako izbjeći kaos domaćeg javnog zdravstva. I pritom se još turistički dobro provesti.
Država kao kočničar razvoja
Dakle, zdravstveni turizam u Hrvatskoj već postoji te ostvaruje solidnu zaradu, no ima potencijal za puno veći rast nego sada. Glavni kočničar razvoja je, kao i obično – država. Naime, birokratizirana zakonska regulativa nije u skladu sa stvarnim tržišnim stanjem i praksom. Npr. ako neka privatna zdravstvena ustanova želi ponuditi, osim usluga liječenja, i neke dodatne, a nužne sadržaje poput smještaja, rekreacije te posluživanja hrane i pića, za to je gotovo nemoguće dobiti dozvolu Ministarstva zdravstva. Upravo se zbog tog razloga mnoge privatne zdravstvene ustanove moraju snalaziti kako znaju i umiju te su prisiljene raditi u svojevrsnoj sivoj zoni.
Bolnicama bi trebalo dati mogućnost da svoje djelatnosti prošire i na ugostiteljstvo jer trenutni Zakon o pružanju usluga u turizmu bolnicama ne dopušta prodaju turističkih paketa, što je pak preduvjet za razvoj zdravstvenog turizma. Kad bi se ukinule birokratske barijere, zdravstveni turizam privlačio bi puno više gostiju nego sada, a to su mahom gosti visoke platežni moći. Još kada bi u Hrvatskoj PDV bio manji, barem u turizmu, kao i da se smanje razni visoki porezi, doprinosi i besmisleni nameti koji koče ekonomski razvoj i smanjuju sveukupnu konkurentnost, zdravstveni turizam, a i turizam općenito, naprosto bi procvao.
Gdje su u svemu tome iznajmljivači
Mnogi mogu pomisliti da iznajmljivači apartmana nemaju puno veze sa zdravstvenim turizmom. Ipak, to nije točno jer svaki gost koji dođe u Hrvatsku treba smještaj, bio on običan turist ili pak osoba koja je došla na neku manju operaciju, estetski zahvat ili naprosto oporavak uz wellness.
PROČITAJTE: Anna Tours: turistička agencija za zadovoljne iznajmljivače
PROČITAJTE: 38 zlatnih savjeta za uspješno iznajmljivanje apartmana
PROČITAJTE: Fotografiranje apartmana: istaknite svoj oglas na internetu
Kada bi zdravstveni turizam privukao više gostiju nego sada, a za to postoji realni potencijal, to bi svakako osjetili i iznajmljivači, pogotovo oni koji imaju apartmane u blizini privatnih medicinskih ustanova. Naime, upravo su zdravstveni, kao i npr. kongresni turizam, glavne uzdanice produljenja turističke sezone. I dok je istina da većina gostiju koji dolaze radi zdravstvenog turizma rezervira smještaj u hotelima, to ne znači da se dobar dio njih ne bi smjestio i u privatnim apartmanima, pogotovo u vrijeme kada hoteli već imaju sve rezervirane kapacitete.
Isto vrijedi i za obrnutu situaciju – s dolaskom korisnika zdravstvenog turizma, hoteli će prije popuniti svoje kapacitete, pa će se dobar dio “običnih” turista naprosto morati okrenuti privatnim apartmanima. Stvar je zapravo vrlo jednostavna: što je više gostiju, to će više iznajmljivača imati šansu popuniti svoje apartmane. Osim toga, profitirat će i država jer upravo zahvaljujući prihodima od turizma država puni svoju blagajnu.
Naime, Hrvatska ima najviši udio turizma u BDP-u u Europi: danas se po nekim procjenama on kreće i više od 20%. Mnogi s pravom kritiziraju takvo stanje jer ono otkriva slabe ekonomske prilike u državi i pasivno egzistiranje od “mora i sunca”. Iako su takvi kritičari u pravu, trebali bi se zapitati – a što bismo da nemamo turizam?
