Iako je nezaposlenost u Hrvatskoj službeno u padu, svima je jasno da se to događa ponajprije zbog iseljavanja mladih Hrvata u strane zemlje u potrazi za poslom, a ne zbog značajnijeg rasta domaće ekonomije. Zapravo, jedino što u Hrvatskoj već niz godina bilježi konstantan rast jest turizam. Stoga i ne čudi da se sve više naših građana odlučuje na prekvalifikaciju za rad u turizmu kako bi mogli pronaći posao.
Nedostaje konobara, kuhara, čistačica, sobarica…
Prema službenim podacima, trenutno u Hrvatskoj ima oko 200.000 nezaposlenih građana. Oni koji ne žele ili ne mogu iseliti u države poput Irske i Njemačke, imaju mogućnost samozaposliti se u vidu otvaranja svojih obrta ili OPG-ova. Ipak, u Hrvatskoj je 2006. g. registrirano 104.000 obrtnika, dok ih je prošle godine bilo 75.861. Ta brojka jasno pokazuje da su mali obrti u krizi i sve se manje građana odlučuje za tu opciju.
No zato se nezaposleni sve više okreću prekvalifikacijama za rad u turizmu kako bi mogli lakše pronaći posao u dinamičnom turističkom sektoru. Prema podacima Pučkog otvorenog učilišta Zagreb, najtraženiji programi za prekvalifikacije su kuhar specijalist te slastičar specijalist. U turizmu su, osim kuhara i slastičara, također vrlo traženi i konobari, pizza majstori, pomoćni kuhinjski radnici, sobarice, čistačice i slično.
Traže se radnici s iskustvom i poznavanjem stranih jezika
U najvećem broju oglasa koji se tiču turizma, ponajviše se traže kandidati sa srednjom stručnom spremom. Također, u većini oglasa traži se radno iskustvo i to u prosjeku od dvije godine. Osim radnog iskustva, za rad u turizmu velika je prednost i poznavanje stranog jezika koje donosi prednost kandidatima pri zapošljavanju.
Plaće u turizmu ovise o nizu faktora, kao što su npr. iskustvo, vrsta posla, stručnost, lokacija itd. Na primjer za konobare postoji razlika u plaći ovisno rade li u kafiću, restoranu ili hotelu. Plaća također može ovisiti i o kategorizaciji objekta: konobar koji radi u hotelu s dvije zvjezdice zacijelo neće imati istu plaću kao i konobar koji radi u hotelu s pet zvjezdica. Ili npr. konobar koji radi na nekom udaljenom otoku tipa Vis obično će imati veću plaću od konobara koji radi u gradu na obali, npr. u Rijeci ili Splitu.
Visina plaća u turizmu
Prema nekim istraživanjima, konobari u sezoni imaju fiksnu plaću od oko 5000 kuna (plus smještaj i hrana), s tim da uz to dobiju i bakšiš koji nekad može biti i veći od same plaće. Kuhari u prosjeku zarade od 6 do 8000 kuna, recepcioneri oko 4500 kuna te čistačice oko 3500 kuna.
Upravo je s čistačicama i sobaricama najveći problem na tržištu rada jer osoba koje bi radile te poslove kronično nedostaje. Nedavno se u medijima pojavila vijest kako agencije za čišćenje kombijima obilaze zagoru i traže žene za čišćenje apartmana i gotovo nikoga ne mogu naći. To je već postao velik problem za iznajmljivače koji imaju više od pola milijuna postelja u privatnim apartmanima i stanovima, a kojima treba profesionalno čišćenje. Razlog za mali interes vjerojatno leži u preniskim plaćama koje nude agencije. Mlade nezaposlene žene iz gradove obično ne žele raditi takve poslove koji su i fizički dosta zahtjevni, pogotovo ne za niske plaće, a i mnogi iznajmljivači kalkuliraju da prođu što povoljnije stoga nerijetko nađu čistačice “na crno”.
Bilo kako bilo, u turizmu svakako ima posla, a gotovo svatko može prema potrebi odabrati prekvalifikaciju kako bi odabrao zanimanje koje mu najviše odgovara i tako steći mogućnost za zapošljavanje.
