Nije neka novost da je Hrvatska u zadnjih nekoliko godina postala sve traženija i posjećenija destinacija od strane gostiju iz cijelog svijeta. No većina tih brojnih posjeta ostvaruje se uglavnom ljeti.

O Hrvatskoj se piše u svjetskim razmjerima, na međunarodnim portalima, uvrštava ju se na razne TOP popise, brojne zvijezde biraju Hrvatsku za svoj odmor iz snova. Pa nije li pomalo nevjerojatno da se u zemlji s toliko kvaliteta cjelogodišnji turizam događa vrlo rijetko?

Veliki potencijal

Planine, šume, jezera, rijeke, nacionalni parkovi, parkovi prirode, skijališta i brojne kulturno-povijesne znamenitosti samo su neki od potencijala koje Hrvatska ima.

Bez brige, nismo zaboravili na sunce i more, no poanta je upravo naglasiti sve ostalo što naša zemlja ima, a na neki način je zanemareno. Ponekad se čini kako ljudi smatraju da se uspješnost turizma mjeri isključivo suncem i morem, odnosno ljetom.

Proučimo li statistike, dolazimo do zaključka da se hrvatski turizam očito i mjeri “samo” tim pokazateljima.

No zemlje poput Austrije, Švicarske i Slovenije jasno pokazuju da turizam može biti uspješan cijele godine i bez sunca i mora.

Zašto turisti ne bi posjećivali obalne gradove i zimi, a ljeti odlazili u Slavoniju ili Liku? Najveći problem leži u uvriježenom mišljenju da ljudi putuju samo ljeti. Potrebno je razmotriti tržišta svih vrsta putnika – od učenika, studenata, obitelji s djecom i umirovljenika do ljudi koji putuju zbog zdravlja, edukacije, sporta i avanturističkih aktivnosti. Nije svačija svrha putovanja jednaka stoga neće svima biti u interesu putovati u istom godišnjem dobu.

Hrvatska ima gotovo pa sve uvjete da bi se ostvarile različite vrste turizma, no zbog loše strategije sve je to još uvijek slabo zastupljeno.

Promjena strategije razvoja turizma

Kako bi došlo do realizacije cjelogodišnjeg turizma, potrebno je razraditi strategiju čiji primarni cilj neće biti isključivo povećanje prihoda, prometa i razvoj tzv. “milijun” selektivnih oblika turizma, već će se više bazirati na kreiranje turističkog proizvoda, razvoj destinacija i kvalitete usluge kako bi kapaciteti bili puni u svako doba godine.

Postoji mnogo oblika turizma: od avanturističkog preko obiteljskog do zdravstvenog, planinskog, etno-turizma, gastro-turizma itd. Mi smo se kao destinacija u suštini ograničili samo na plaže. Doduše, zadnjih godina počele su nicati i kuće za odmor te luksuzne vile smještene i u zaleđu, kao npr. u Dalmatinskoj zagori. No takvih je kapaciteta još uvijek relativno malo, a ponuda koja bi privukla veći broj gostiju sa zanimljivim sadržajima i pristupačnim cijenama još uvijek nije kreirana.  

Cjelogodišnji turizam zahtijeva potpuno drugačiji pristup te puno više pripreme i rada nego što je potrebno za sezonu. Sezona sama po sebi sirenskim zovom mora i ljeta privuče zainteresirane goste. Za privući gosta izvan sezone treba imati plan, viziju i rad.

U početku bi trebalo računati na nešto manje prihode u ostatku godine, no ako se kontinuirano bude radilo na podizanju kvalitete ponude i usluge te razvoju sadržaja u destinaciji, do pozitivnog rezultata svakako može doći.

Da bi došlo do pomaka, trebali bi se svi kolektivno “žrtvovati”. Potrebno je razraditi specifične turističke proizvode i pakete koji se u određenom mjestu mogu ponuditi te ne zatvarati objekte nakon četiri-pet mjeseci koliko traje sezona, odnosno trenutno najveća popunjenost kapaciteta.

iznajmljivanje apartmana

Premda nijednom ugostitelju ni vlasniku hotela ne bi bilo drago raditi za nekoliko gostiju dnevno, važno je imati na umu da će to privremeno odricanje nakon određenog vremena donijeti itekako pozitivne ishode.

Osim kvalitetno osmišljene strategije, ugostitelja i iznajmljivača, za ostvarenje ovog cilja važni su apsolutno svi. Dakle, bitni su stanovnici destinacija te suradnja politike i poduzetnika na državnoj i lokalnoj razini. Također, potrebno je s turizmom povezati i djelatnosti poput prometa, poljoprivrede i proizvodnje.

Manjak radne snage u turističkom sektoru

Jedna od glavnih tema prošlo ljeto bila je nedostatak radne snage u hotelima i ugostiteljskim objektima. Pa je tako, primjerice, na jednom našem otoku zaposleno čak 11 Egipćana. Postavlja se pitanje kako bi opstao cjelogodišnji turizam ako ljudi ne žele raditi u turističkom sektoru. Naime, glavni problem nisu djelatnosti, odnosno poslovi, već konkretno sezonski rad.

Sve je manje zainteresiranih za sezonski rad od par mjeseci za plaću koja je oko 20 posto niža od već dovoljno niskog hrvatskog prosjeka. Stoga, određene promjene se moraju dogoditi i ovdje.

Kada bi ljudi imali priliku raditi u turističkom sektoru tijekom cijele godine za pristojnu plaću, zasigurno bi se povećao broj zainteresiranih.

Originalnost kao ključ uspjeha

Premda mnogi dijele mišljenje kako za razvoj turizma ključnu ulogu igra novac, istina je ipak malo drugačija. Kao i u svakoj drugoj djelatnosti, tako i u turizmu novac je bitan, no ne najbitniji. Da bi došlo do razvoja, prije svega je važno pametno planirati te naposljetku pametno realizirati.

Ponekad nepromišljeno uložen novac može donijeti više štete nego koristi. Kako bi se privukli ljudi, ali i investicije u određenu destinaciju, potrebno je biti kreativan i originalan.

Ljudi vole jedinstvenost, traže mjesta koja pričaju priču, mjesta koja će pamtiti. Iz tog razloga, važno je pronaći rješenje koje će zadovoljiti sve uvjete i privući turiste nečim posebnim, nečim što neće imati priliku vidjeti i doživjeti svaki dan. Zbog takvih stvari ljudi dolaze i zbog takvih stvari doći će ponovno bez obzira bilo ljeto ili ne.

Tu je bitan rad turističkih djelatnika na stvaranju kvalitetne ponude, kao i dobra promocija iste. U svakom slučaju ni jedna turistička destinacija nije osuđena samo na sezonalnost, osim ako tako sama ne odabere. Možemo slobodno zaključiti da se Hrvatska u turističkom smislu dalje može razvijati jedino na platformi cjelogodišnjeg turizma.

Preporučujemo: Što kao morate imati kako vas ne bi kaznila inspekcija?
Preporučujemo: 10 odličnih savjeta za uređenje apartmana
Preporučujemo: Kakvih se gostiju trebate čuvati

1 komentar

  1. Izvrsno obrazloženo!
    Kad bi barem na taj način razmišljali i kad bi to shvatili i oni koji mogu napraviti promjene u tom kompletnom sistemu mi bi bili Danska…

Napišite komentar

Please enter your comment!
Please enter your name here