Za ovu turističku sezonu možemo bez imalo dvojbe reći kako je bila uspješna, no osim pozitivnih brojki te porasta noćenja valjalo bi analizirati i neke druge faktore koji bi mogli pomoći da nadolazeća sezona bude makar jednako dobra, ako ne i bolja.
Pretpostavke su kako će 2019. biti pravi izazov za kompletan turizam na Mediteranu. Naime, na mediteranskom tržištu sve se više nameću Grčka i Turska što je rezultiralo manjim brojem noćenja u Španjolskoj i Italiji, a to se nametanje pomalo odrazilo i na Hrvatsku, posebno na noćenja u kolovozu. Osim konkurentskih destinacija, prema svemu sudeći Hrvatskoj će u 2019. godini poseban problem stvarati zakonske izmjene kao i nedostatak radne snage.
PROČITAJTE: Što sve treba imati u apartmanu
PROČITAJTE: Izrada web stranica za apartmane
PROČITAJTE: Kompletan vodič za iznajmljivanje apartmana
HTZ već je počela poduzimati korake kako bi Hrvatska postala što konkurentnija, pa su iz tog razloga u tijeku razrade planova za 2019. kojima je primarni cilj pojačavanje promocije na različitim tržištima te udruženo oglašavanje, posebice kada je u pitanju zračni promet. Točni detalji znat će se kada u potpunosti bude definiran program rada HTZ-a za nadolazeću sezonu. Ovako rane pripreme svakako su obećavajuće te ako budu uspješno realizirane, negativnih ishoda ne bi trebalo biti.
Zadovoljavajuće brojke ovogodišnje turističke sezone
Ovogodišnji podaci su iznimno dobri te se na brojke ove godine ne bismo trebali žaliti, no pitanje je što će zapravo biti iduće sezone. Ove godine porast je bio sljedeći: oko 1% više noćenja bilo je u kampovima, 1,5% u hotelima te čak 5% više u privatnim smještajima.
Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam, smatra kako je jedan od najvećih problema hrvatskog turizma – premalo hotelskih kapaciteta i previše privatnog smještaja. Osim potrebe za mijenjanjem dosadašnje strukture smještaja, ističe i činjenicu kako je zbog ostalih rastućih zemalja na turističkom tržištu potrebno uložiti u hotele i kvalificiranu radnu snagu.
Ovogodišnjom turističkom sezonom možda najviše mogu biti zadovoljni privatni izanjmljivači apartmana, vila i kuća za odmor, iako je usporen dvoznamenkasti rast iz prošlih godina. Osim toga broj apartmana i dalje rapidno raste, s tim da su prodajne cijene takvih objekata svake godine oko 10%. Pitanje je zapravo koliko je danas isplativo kupiti apartman za iznajmljivanje s obzirom na visoke prodajne cijene stambenih objekata i sve veću konkurenciju na tržištu iznajmljivanja.
Promocijom i smanjenjem davanja na plaće do još boljih rezultata
Da bi se mogla prognozirati uspješna 2019. godina, prvenstveno je važno poraditi na jačanju promocije turizma. Turističke zajednice trebale bi biti maksimalno angažirane u kreiranju turističkog proizvoda te se nipošto ne bi smjelo događati da od ostvarenih prihoda ne ostane gotovo pa ništa za promociju.
Osim na promotivne aktivnosti, trebalo bi poraditi i na politici cijena i napraviti detaljnu usporedbu s konkurencijom. Također, valjalo bi izbjeći problem nedostatka radne snage, a ponovi li se scenarij od ove godine, ne sluti na dobro. No pitate li Hrvate, s pravom će vam reći da ne postoji nedostatak radne snage već samo premale plaće.
S druge strane poslodavci će vam se požaliti kako nam je narod pun neradnika i da je država jednostavno preskupa. Pa tko je sad u pravu? Očito je da su Hrvati konačno postali svjesni svojih radničkih prava što poslodavcima nikako ne ide u korist. No bez sezonaca nema ni sezone.
Tu bi zapravo najviše mogla učiniti država. Da potakne zapošljavanje i spriječi masovni odlazak hrvatskih građana u Irsku, Njemačku i druge zemlje, država bi trebala smanjiti ogromna davanja i doprinose na plaće. Naime, na nekakvu prosječnu plaću od 7000 kn, poslodavci trebaju još uplatiti preko 5000 kn na ime poreza, prireza, doprinosa i ostalih nameta, što je oko 70%!
Naravno, i (pre)visok PDV svakako neće pomoći jačanju turističke ponude i konkurentnosti.
Utjecaj novih zakona na sezonu 2019.
S obzirom na to da se predlaže izmjena i nekoliko turističkih zakona, pojedine promjene mogle bi izazvati dodatno nezadovoljstvo. Jedan od prijedloga je i izmjena zakona o članarinama turističkih zajednica koje plaća više od 60 000 tvrtki članica HGK, a cilj promjene je osigurati maksimalnu transparentnost korištenja tih sredstava.
Članice Turističkog poslovnog vijeća nezadovoljstvo su osobito izrazile oko decentralizacije u odlukama vezanim uz iznose boravišne pristojbe za koje smatraju da će ponovno biti donesene od strane politike, a ne struke. Primjedbi je bilo i na sastav budućih vijeća TZ-ova, na činjenicu kako se Ministarstvu turizma daje previše ingerencija kao i na uvođenje plaćanja boravišne pristojbe za učenike na školskim putovanjima.
Nužnost promjena i pametnijih politika
Kad se sve zbroji i oduzme, dolazimo do zaključka da su promjene nužne kako bi rezultati bili pozitivni. Potrebno se je “pozabaviti” usporedbom noćenja, dolazaka, odlazaka i cijena na svjetskoj razini. Potrebno je poraditi na kvalitetnijoj promociji, povisiti plaće sezonskih radnika kao i povećati broj hotelskih kapaciteta.
Ako se sastavi funkcionalan plan koji će se uspješno realizirati, nema straha za 2019. Ipak ne smijemo zaboraviti da je turizam više od brojki i same statistike i da se je u turizmu sve vrlo promjenjivo.
Dok druge države u okruženju rade sve na tome da budu konkurentne i privuku što više gostiju, Hrvatska je kao i obično prilično inertna. A pogotovo s ogromnim doprinosima i porezima koji tjeraju poslodavce i domaće ljude na bijeg iz zemlje. Nekako sumnjamo da će gostima za uživanje u Hrvatskoj kao mediteranskoj destinaciji pomoći uvozni radnici iz Indije, Turske i Ukrajine.
S obzirom na to da je turizam hrvatska “zlatna koka” koja zapravo održava na životu anemičnu hrvatsku ekonomiju, svaka bi vlada trebala strogo paziti da ga ne uništi neznanjem i nepromišljenim postupcima i zakonima.
