Ova je turistička sezona po mnogo čemu bila netipična. U lipnju i srpnju činilo se da će po prvi put doći znatno manje gostiju negoli prethodne godine. Pogotovo to vrijedi za “srpanjsku rupu” kada je prema podacima e-Visitora ostvareno 544.150 noćenja manje u odnosu na isti mjesec 2018.
U skladu s tim pojavile su se razne katastrofične prognoze. Ipak, stvari su uskoro krenule nabolje. Gosti su počeli pristizati u sve većem broju, tako da je zaključno s kolovozom tijekom 2019. bilo čak i nešto više gostiju nego lani. Prema podacima s terena rujan je također za mnoge iznajmljivače odličan, u Hrvatskoj još uvijek boravi velik broj turista, i sve u svemu čini se da će ovo biti najbolja sezona do sada.
Cijene najma apartmana veće od 2 do 8%
Iako je bilo predviđanja da će zbog velikog porasta broja apartmana uskoro doći do pada cijena, ni to se nije ostvarilo. Dogodilo se zapravo suprotno: cijene najma apartmana su se povećale.
Hina je tako objavila analizu oglasnika Njuškalo iz koje je vidljivo da su cijene najma apartmana u lipnju bile 2-8% više nego prošle godine. Tako je prosječna dnevna cijena najma apartmana u Hrvatskoj za ovu sezonu bila je 67 eura, ili 4 eura više nego prošle. Najviša prosječna cijena najma apartmana ostvarena je u srednjoj Dalmaciji (Split – Šibenik – Zadar) gdje je iznosila 79 eura, ili 6 eura više, u odnosu na prošlu godinu.
Što se iz svega može zaključiti? Turizam je zadnjih nekoliko godina najprofitabilnija djelatnost u Hrvatskoj. Svatko tko ima jedan ili dva apartmana može tijekom sezone ostvariti sasvim solidnu zaradu za naše uvjete. Oni pak iznajmljivači koji iznajmljuju tri ili više apartmana mogu zaraditi i cijelu prosječnu godišnju hrvatsku plaću, pa i više od toga.
Svemu navedenom pogoduje i blago porezno opterećenje iznajmljivača apartmana u vidu relativno niskih paušalnih poreznih nameta i davanja.
Turizam kao ekonomski blagoslov
Aktualne trendove prate i ostala ekonomsko-demografska kretanja. Nekoć su se, primjerice, ljudi doseljavali u Slavoniju zbog plodne zemlje i poljoprivredne proizvodnje. Danas nažalost istok Hrvatske pati zbog nedostatka ekonomske perspektive i egzodusa stanovništva koje se rapidno iseljava. Kuće u slavonskim mjestima mogu se kupiti već za 10.000 eura.
Da nema turizma, vjerojatno bi se slična situacija dogodila i, primjerice, u Dalmaciji te ostalim priobalnim dijelovima Hrvatske. Turističko iznajmljivanje smještaja omogućava ljudima da prežive, poprave kućni budžet i zato nemaju potrebu iseljavati se u Njemačku, Irsku, Austriju… kako bi mogli naći posao od kojeg bi preživjeli.
Turizam je jedna od najpropulzivnijih djelatnosti u globalnim okvirima. Primjerice, 1950. godine u cijelom je svijetu bilo samo 25 milijuna turističkih dolazaka. Godine 2018. taj je broj iznosio 1,4 milijarde s tendencijom daljnjeg rasta. Naprosto, ljudi diljem svijeta sve bolje žive, zrakoplovne karte sve su pristupačnije i sve se više ljudi odlučuje provesti odmor u nekoj destinaciji izvan svog grada ili matične države.
Svi oni koji se u Hrvatskoj bave ili žele baviti turizmom imaju svijetlu perspektivu. Vjerojatno će i idućih sezona hrvatski turizam ostvarivati solidne rezultate. Turista će na svjetskoj razini sasvim sigurno biti sve više, jedino je pitanje hoćemo li im kao destinacija biti i dalje zanimljivi i hoćemo li ih znati privući.
